Od početka pandemije koronavirusa Bosna i Hercegovina dobila je mnoštvo donacija u vidu medicinske opreme, lijekova, zaštitnih maski, rukavica, vizira i odijela te svega onog što je neophodno medicinskim ustanovama.
Međutim, iako smo tu opremu i dobili i smjestili, s pravom se onda postavlja pitanje, zašto još nije raspoređena tamo gdje treba. A zahtjeva je mnogo.
Na silne donacije višemilionske vrijednosti koje su u Bosnu i Hercegovinu za borbu protiv koronavirusa, stigle što od međunarodnih što od domaćih subjekata računaju svi klinički centri i bolnice u Bosni i Hercegovini.
Jedan dio opreme koji je stigao iz Slovenije, Austrije, Malezije, Turske i Azerbejdžana je podijeljen a drugi nije iz proceduralnih razloga. A forma raspodjele jednaka je omjerima za raspodjelu sredstava od MMF-a.
Federalna uprava civilne zaštite
Preostala raspoloživa zaštitna oprema nalazi se u skladišnim prostorima u Federalnoj upravi cvilne zaštite, Republičkoj upravi CZ RS-a i Ministarstvu sigurnosti BiH
A da stvarne potrebe na terenu iziskuju veći, bolji i brži angažman nadležnih potvrđuje situacija u kliničkom centru u Tuzli kojem, u jeku borbe protiv koornavirusa, nedostaje zaštitne opreme.
I bolnica u Zenici snalazi se sa nabavkom medicinske opreme, pošto su od brojnih donacija dobili svega nekoliko respiratora i jedan ultrazvučni aparat.
JUPIĆ
“Nisu to bile neke velike količine a što se tiče ove ostale opreme dobili smo 2 respiratora dobili smo jedan anesteziološki aparat, tu su bile još neke donacije jeli dovoljno ili nije svako treba sam da procjeni”, ističe Adnan Jupić, Ministar zdravstva ZDK.
Što se tiče donacije koja je u BiH stigla iz Ujedinjenih arapskih emirata još 27 maja ona se i dalje nalazi na sarajevskom aerodromu, jer još nije završena carinska procedura.
Rok skladištenja te opreme od 20 dana je istekao, produžen je za novih 20 dana i ukoliko se ova procedura ne završi u tom periodu sasvim je izvjesno da ćemo ostati bez ove opreme.
“Da bi se moglo izvršđiti uivozno carinjenje uz oslobađanje od plaćanja uvoznih dadžbina mora se iozumeđu ostalog i naglasaiti korisnik ove hujmanitarne pomoći. A da bi se izvršilo oslobađanje tzo mora biti institucija koja je nadležna za brigu o zdravlju ljudi”, kaže Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Inače, u transparetnost donacija i nabavki sumnjaju svi, što potvrđuju i brojne aktuelne afere. Sumnjaju i građani, do kojih je rijetko kad, skoro nikako stizala ta oprema. Ono što je jedino stizalo na naplatu su kazne, no rijetki su se pitali imaju li građani od čega i platiti te kazne, koje su iznosile od 500 maraka pa na više.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
