Danska i Norveška su na vrhu zemalja sa najotpornijom ekonomijom, odnosno zemalja koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije virusa korona, procjena je Osiguravajuće kompanije FM Global.

Lista otpornosti ekonomskih sistema rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovu faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za snabdijevanje i transparentnost.

Deset zemalja sa najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija

Od zemalja u regionu Hrvatska je na 37 mjestu, Slovenije na 42, Srbija na 63, a BiH na 70.

BBC kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja Dansku, koja bilježi visoke ocjene za lance za snabdijevanje. Ona je brzo reagovala kada je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa.

Mjere kao što su naknada 90 posto plate radniku plaćenom po satu i 75 posto plate radniku sa punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se suštinski radi o “zamrzavanju” ekonomije dok “oluja” ne prođe.

Danska i Norveška su na vrhu zemalja sa najotpornijom ekonomijom, odnosno zemalja koje će se najbrže oporaviti nakon svjetske pandemije virusa korona, procjena je Osiguravajuće kompanije FM Global.

Lista otpornosti ekonomskih sistema rangira otpornost poslovnog okruženja u 130 zemalja na osnovu faktora kao što su politička stabilnost, korporativno upravljanje, rizik okruženja, logistika lanaca za snabdijevanje i transparentnost.

Deset zemalja sa najvećim kapacitetima za brz oporavak su Norveška, Danska, Švicarska, Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Austrija, zemlje centralne Amerike i Velika Britanija

Od zemalja u regionu Hrvatska je na 37 mjestu, Slovenije na 42, Srbija na 63, a BiH na 70.

BBC kao primjer sposobnosti ekonomije izdvaja Dansku, koja bilježi visoke ocjene za lance za snabdijevanje. Ona je brzo reagovala kada je u pitanju donošenje mjera socijalnog distanciranja zbog širenja virusa.

Mjere kao što su naknada 90 posto plate radniku plaćenom po satu i 75 posto plate radniku sa punim radnim vremenom, pogođenom krizom, pozdravljena je u ostatku svijeta kao primjer, jer se suštinski radi o “zamrzavanju” ekonomije dok “oluja” ne prođe.