Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim počinje plan spašavanja ekonomije Federacije BiH. Procjene su da su krizom najviše pogođeni trgovina, saobraćajne veze, hotelijerstvo i samostalni radnici, prenosi N1.

Radnici su premoreni, poručuju iz Sindikata trgovine BiH. Oni koji rade – i fizički i psihički, oni koji ne rade premoreni su strahom za egzistenciju. Posebno će alarmantno stanje biti u prodavnicama koje nisu radile od sredine marta – u trgovinama tekstilnom robom, obućom, bijelom tehnikom.

“Tu već imamo podatke da se radnicima isplaćuje minimalac iako je to u suprotnosti sa zakonom. Oni se uglavnom upućuju na godišnje odmore što je na neki način i neka logična mjera. Postavlja se pitanje nakon aprila šta će se desiti sa isplatama plata i da li će oni i koje plate dobiti. Uslužni sektor je najpogođeniji tu su masovno radnici upućeni na Zavod za zapošljavanje. Dijele se otkazi, prekidaju se ugovori na određeno, oni se ne produžavaju. Mjere dolaze sporo, još uvijek je to sve jako anemično”, istakla je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH.

“Što se tiče otpuštanja uposlenika prouzrokovanih krizom, ono što se može reći da je vrlo zanimljivo je da 56,5 posto privrednih subjekata još uvijek ne zna da li će otpuštati ili ne radnike i da sve zavisi od dužine trajanja krize. 27,5 posto ispitanika je izjavilo da će otpustiti svoje radnike, a 6,7 posto se izjasnilo da neće otpustiti radnike”, kazao je Muamer Mahmutović, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

Doprinosi na minimalnu platu, prema najavama iz Vlade FBiH, biće isplaćeni iz Budžeta za sve radnike u realnom sektoru. Iz primjene su izuzeti javni sektor i finansijski sektor.

“Ono što je opasno je upravo to spominjanje minimalca, odnosno plaćanja minimalne plaće. Bojim se da se na taj način sugeriše poslodavcima upravo to da oni isplaćuju minimalne plaće a mi to već vidimo u praksi. Masovno imamo pozive od radnika koji rade u tekstilnim prodavnicama koji su za mart dobili minimalac, iako su u martu 17 dana radili sasvim normalno”, dodala je Beširović.

Premijer FBiH Fadil Novalić vjeruje u prevazilaženje krize i poručuje da su radnici – bogatstvo preduzeća.

“Zašto bi poslodavac platio minimalnu platu 411 KM, zašto ga ne bi poslao na biro a onda ga vratio za 250 KM i platio 50 KM poreza. Onda bi poslodavca koštao 300 KM. Zar je moguće da će poslodavac zbog razlike od 111 KM čovjeka otpustiti, prekinuti mu penziono, prekinuti zdravstveno i budući da ga angažira nazad, znači da ima i posla za njega. To su dvije stvari u jednoj. To se ne radi. Svjedoci smo do prije mjesec, mjesec i po da smo se žalili da nema radnika da odoše u Njemačku. Ovi koji su ostali su bogatstvo preduzeća i oni se čuvaju”, izjavio je Novalić.

Ipak, izvjesno jeste da bogatstvo neće biti asocijacija na sveukupno stanje u privredi.

“Kriza je već tu, kriza će biti, u recesiji ćemo definitivno biti samo je pitanje koliko će ta ekonomska kriza biti duboka, koliko će biti oštra i koliko će trajati. Koliko god novca upumpamo u privredu u ovom trenutku to neće biti dovoljno”, naglasio je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Zaduženje kod starnih finansijskih institucija prihvatljivo je rješenje u ovom tenutku smatra Hadžić i zaključuje: cijena zaduženja biće daleko manja nego pustiti privredu da propadne.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim počinje plan spašavanja ekonomije Federacije BiH. Procjene su da su krizom najviše pogođeni trgovina, saobraćajne veze, hotelijerstvo i samostalni radnici, prenosi N1.

Radnici su premoreni, poručuju iz Sindikata trgovine BiH. Oni koji rade – i fizički i psihički, oni koji ne rade premoreni su strahom za egzistenciju. Posebno će alarmantno stanje biti u prodavnicama koje nisu radile od sredine marta – u trgovinama tekstilnom robom, obućom, bijelom tehnikom.

“Tu već imamo podatke da se radnicima isplaćuje minimalac iako je to u suprotnosti sa zakonom. Oni se uglavnom upućuju na godišnje odmore što je na neki način i neka logična mjera. Postavlja se pitanje nakon aprila šta će se desiti sa isplatama plata i da li će oni i koje plate dobiti. Uslužni sektor je najpogođeniji tu su masovno radnici upućeni na Zavod za zapošljavanje. Dijele se otkazi, prekidaju se ugovori na određeno, oni se ne produžavaju. Mjere dolaze sporo, još uvijek je to sve jako anemično”, istakla je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH.

“Što se tiče otpuštanja uposlenika prouzrokovanih krizom, ono što se može reći da je vrlo zanimljivo je da 56,5 posto privrednih subjekata još uvijek ne zna da li će otpuštati ili ne radnike i da sve zavisi od dužine trajanja krize. 27,5 posto ispitanika je izjavilo da će otpustiti svoje radnike, a 6,7 posto se izjasnilo da neće otpustiti radnike”, kazao je Muamer Mahmutović, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

Doprinosi na minimalnu platu, prema najavama iz Vlade FBiH, biće isplaćeni iz Budžeta za sve radnike u realnom sektoru. Iz primjene su izuzeti javni sektor i finansijski sektor.

“Ono što je opasno je upravo to spominjanje minimalca, odnosno plaćanja minimalne plaće. Bojim se da se na taj način sugeriše poslodavcima upravo to da oni isplaćuju minimalne plaće a mi to već vidimo u praksi. Masovno imamo pozive od radnika koji rade u tekstilnim prodavnicama koji su za mart dobili minimalac, iako su u martu 17 dana radili sasvim normalno”, dodala je Beširović.

Premijer FBiH Fadil Novalić vjeruje u prevazilaženje krize i poručuje da su radnici – bogatstvo preduzeća.

“Zašto bi poslodavac platio minimalnu platu 411 KM, zašto ga ne bi poslao na biro a onda ga vratio za 250 KM i platio 50 KM poreza. Onda bi poslodavca koštao 300 KM. Zar je moguće da će poslodavac zbog razlike od 111 KM čovjeka otpustiti, prekinuti mu penziono, prekinuti zdravstveno i budući da ga angažira nazad, znači da ima i posla za njega. To su dvije stvari u jednoj. To se ne radi. Svjedoci smo do prije mjesec, mjesec i po da smo se žalili da nema radnika da odoše u Njemačku. Ovi koji su ostali su bogatstvo preduzeća i oni se čuvaju”, izjavio je Novalić.

Ipak, izvjesno jeste da bogatstvo neće biti asocijacija na sveukupno stanje u privredi.

“Kriza je već tu, kriza će biti, u recesiji ćemo definitivno biti samo je pitanje koliko će ta ekonomska kriza biti duboka, koliko će biti oštra i koliko će trajati. Koliko god novca upumpamo u privredu u ovom trenutku to neće biti dovoljno”, naglasio je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Zaduženje kod starnih finansijskih institucija prihvatljivo je rješenje u ovom tenutku smatra Hadžić i zaključuje: cijena zaduženja biće daleko manja nego pustiti privredu da propadne.