Kako životnu priču jednog od najvećih pjevača na ovim prostorima sažeti na nešto više od 200 stranica? Tog teškog zadatka prihvatio se splitski novinar, kritičar i publicist Zlatko Gall.

Rezultat je dosad najopsežnija biografija Olivera Dragojevića, svojevrsni nastavak Gallove prethodne knjige o pjevaču “Oliver: južnjačka utjeha” izdane 2006. godine.

“Trag u beskraju” daje cjelovit i sveobuhvatan prikaz Oliverova lika i djela, a osim ključnih podataka iz njegove karijere, knjiga donosi i manje poznate detalje iz Oliverova života.

I zadnjem estradnom nevježi moralo je biti jasno da u vremenu i prostoru niskih vrhunaca, u kojem se riječ ‘selebriti’, ‘zvijezda’ i ‘legenda’ koristi kao psovka, nazvati Oliver Dragojevića legendom ili nekim drugim terminom za estradnu veličinu, bila bi prava uvreda. Jer Oliver je – bez imalo pretjerivanja – vrijednost nemjerljiva estradnim mjerilima, piše Gall u uvodu.

Zatim nas vodi na put koji započinje u Oliverovoj oazi mira, Veloj Luci. Mjestu kojem se, nakon što je obišao najveće svjetske pozornice, zauvijek vratio 1. kolovoza 2018. godine.

U 15 poglavlja knjige upoznajemo ga kao nikada dosad, u pričama njegovih suradnika, prijatelja i članova obitelji. Posebne emocije izazvat će riječi samog Olivera, koji je Gallu tijekom dugogodišnjeg prijateljstva prepričao niz anegdota.

“Trag u beskraju” dodatno će približiti Olivera štovateljima koji su ga vjerno pratili, ali i svima onima koji tek otkrivaju njegovu pravu veličinu.

Kako kaže kritičar i novinar Aleksandar Dragaš, osnovna vrijednost biografije leži u puštanju Olivera i njegovih članova obitelji i najbližih prijatelja da opišu kako Oliver funkcionira tamo gdje ga ne vidimo – za biljarskim stolom, na barci, u Veloj Luci, u ribolovu, u ‘malomišćanskoj’ siesti…

Hrvoje Horvat dodaje kako Gallova knjiga o Oliveru Dragojeviću, uz one o Gibonniju i splitskoj dici, daje zaokruženu sliku o splitskom điru i scenu koja protagonistima definirana bitno širi prostor: Radi se o revalorizaciji lokalnih specijaliteta s ‘nacionalnom koncesijom’. Probojnost splitske glazbene scene i domet njezinih najistaknutijih protagonista toliko su odredili stanje na cjelokupnom hrvatskom i nekad jugoslavenskom glazbenom teritoriju, da je temeljito pisanje o imenima poput Olivera mogućnost da se prevrednuje tema i ponekad podcjenjivački odnos rokerskog glazbenog ‘sjevera’ prema zabavnjačkom ‘jugu’. Olivera su voljeli mnogi, ali još je više toga što o njemu mnogi i danas ne znaju, no mogu saznati u ovoj knjizi.

Kako životnu priču jednog od najvećih pjevača na ovim prostorima sažeti na nešto više od 200 stranica? Tog teškog zadatka prihvatio se splitski novinar, kritičar i publicist Zlatko Gall.

Rezultat je dosad najopsežnija biografija Olivera Dragojevića, svojevrsni nastavak Gallove prethodne knjige o pjevaču “Oliver: južnjačka utjeha” izdane 2006. godine.

“Trag u beskraju” daje cjelovit i sveobuhvatan prikaz Oliverova lika i djela, a osim ključnih podataka iz njegove karijere, knjiga donosi i manje poznate detalje iz Oliverova života.

I zadnjem estradnom nevježi moralo je biti jasno da u vremenu i prostoru niskih vrhunaca, u kojem se riječ ‘selebriti’, ‘zvijezda’ i ‘legenda’ koristi kao psovka, nazvati Oliver Dragojevića legendom ili nekim drugim terminom za estradnu veličinu, bila bi prava uvreda. Jer Oliver je – bez imalo pretjerivanja – vrijednost nemjerljiva estradnim mjerilima, piše Gall u uvodu.

Zatim nas vodi na put koji započinje u Oliverovoj oazi mira, Veloj Luci. Mjestu kojem se, nakon što je obišao najveće svjetske pozornice, zauvijek vratio 1. kolovoza 2018. godine.

U 15 poglavlja knjige upoznajemo ga kao nikada dosad, u pričama njegovih suradnika, prijatelja i članova obitelji. Posebne emocije izazvat će riječi samog Olivera, koji je Gallu tijekom dugogodišnjeg prijateljstva prepričao niz anegdota.

“Trag u beskraju” dodatno će približiti Olivera štovateljima koji su ga vjerno pratili, ali i svima onima koji tek otkrivaju njegovu pravu veličinu.

Kako kaže kritičar i novinar Aleksandar Dragaš, osnovna vrijednost biografije leži u puštanju Olivera i njegovih članova obitelji i najbližih prijatelja da opišu kako Oliver funkcionira tamo gdje ga ne vidimo – za biljarskim stolom, na barci, u Veloj Luci, u ribolovu, u ‘malomišćanskoj’ siesti…

Hrvoje Horvat dodaje kako Gallova knjiga o Oliveru Dragojeviću, uz one o Gibonniju i splitskoj dici, daje zaokruženu sliku o splitskom điru i scenu koja protagonistima definirana bitno širi prostor: Radi se o revalorizaciji lokalnih specijaliteta s ‘nacionalnom koncesijom’. Probojnost splitske glazbene scene i domet njezinih najistaknutijih protagonista toliko su odredili stanje na cjelokupnom hrvatskom i nekad jugoslavenskom glazbenom teritoriju, da je temeljito pisanje o imenima poput Olivera mogućnost da se prevrednuje tema i ponekad podcjenjivački odnos rokerskog glazbenog ‘sjevera’ prema zabavnjačkom ‘jugu’. Olivera su voljeli mnogi, ali još je više toga što o njemu mnogi i danas ne znaju, no mogu saznati u ovoj knjizi.