Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Europu i Euroaziju, govorio je za Glas Amerike o najnovijoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini.

Intervju sa Glasa Amerike prenosimo u cijelosti.

Gospodine Palmer, kada smo razgovarali prošli put, prije otprilike šest mjeseci, rekli ste da je važno da se formira vlada na državnom nivou, a na tome je insistirala i međunarodna zajednica. Vlada je formirana krajem godine i Program reformi, koji je zapravo manje-više ANP, je poslan. A sada, samo nekoliko mjeseci kasnije, imamo novu veliku krizu, blokadu institucija. Kako to komentirate?

Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti da posrće iz jednog kriznog trenutka u drugi. Ono što je važno je da lideri u Bosni i Hercegovini ispune svoje obećanje građanima na svim stranama u Bosni i Hercegovini, onima koji žive u Federaciji, onima koji žive u Republici Srpskoj, da se zalažu da živote ljudi u Bosni i Hercegovini učine boljim, da država bude stabilnija, mirnija i prosperitetnija. Umjesto toga, čini se da lideri namjeravaju da zemlju guraju iz jedne u drugu krizu. Mislim da smo to vidjeli sa stavom gospodina Dodika u odnosu na Visoko sudsko i tužilačko vijeće i Ustavni sud, stvarajući krizu tamo gdje ne treba da je bude.

On je jučer rekao da će kriza u Bosni i Hercegovini nestati kada nestane Bosna i Hercegovina. Jesu li te prijetnje po vašem mišljenju stvarne?

Mislim da postoje prijetnje koje vrlo ozbiljno shvatamo. Svakako, to je prijetnja blokadom institucija na državnom nivou, prijetnja spriječavanjem funkcionalnosti bosanskohercegovačkih institucija i onemogućavanje ovim institucijama da posluže svojoj svrsi i ispune obećanje građanima Bosne i Hercegovine da će njihova vlada služiti njihovim interesima. To je prijetnja koju trebamo shvatiti veoma ozbiljno. Gospodin Dodik se i ranije ponašao na način koji je nedosljedan i nespojiv sa Dejtonskim sporazumom i on je zbog toga bio predmet američkih sankcija. Svako ko se pridruži anti-dejtonskim stavovima rizikuje da se pokrene takav odgovor Sjedinjenih Država.

A kakav bi to odgovor mogao biti? On je već pod sankcijama i radi takve stvari, kao što ste i rekli, iz godine u godinu. Prošli put kad smo razgovarali, rekli ste da se nadate da on neće zadržati takvu tvrdokornu retoriku, ali on je to učinio. Šta bi međunarodna zajednica, State Department ili vi trebali učiniti, umjesto da se samo nadate i čekate njegov naredni potez ili da ne postane još radikalniji?

Svi moramo biti jasni, međunarodna zajednica kolektivno mora jasno staviti do znanja, da je to neprihvatljivo i da mu neće biti dopušteno da opstane. Tako da bih pomislio da svi u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, koji se svrstaju uz stav koji je zauzeo gospodin Dodik, moraju razumjeti rizike koje to nosi i štetu koju nanose budućoj europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Međunarodna zajednica je potrošila milione dolara, posebno Sjedinjene Države, na reformu javnog sektora u Bosni i Hercegpovini, posebno pravosuđa, kako bi ono bilo manje zavisno od politike, ali jučer je održan sastanak srpskih predstavnika i među ljudima koji su bili tamo bio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, što je na neki način politizacija tog tijela, koje bi trebalo biti neovisno. Je li sav taj novac uzalud trošen?

Ne, mislim da je u Bosni i Hercegovini sigurno bilo napretka. A važno je ponekad da se povučete i pogledate širu sliku. Pogledajte državu. Uvjeti u Bosni i Hercegovini sada su sigurno mnogo bolji nego što su bili prije 20, 25 godina. Dakle, mislim da smo kontinuirano zabrinuti zbog prirode pravosuđa u Bosni i Hercegovini i funkcionalnosti sudskog sistema.

I posljednje pitanje, imamo probleme u Bosni, odnose Kosovo-Srbija, probleme u Crnoj Gori, a tu su i nadolazeći izbori. Da li je sve ovo samo slučajnost? Da li je slučajnost što se sva ova radikalna retorika, svi ti problemi, na neki način dešavaju istovremeno? Koje je vaše mišljenje o tome?

Mislim da je odluka Europskog vijeća o neotvaranju pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom za neke dovela u pitanje održivost europske perspektive, europskog puta i europske budućnosti. Mislim da je veoma važno da se ta perspektiva obnovi i ojača kako bi ljudi u svim zemljama Zapadnog Balkana shvatili da postoji alternativa etničkom nacionalizmu i da je Europa ta alternativa. I da shvate da njihova budućnost, mirna, stabilna i prosperitetna budućnost za njih i njihovu djecu leži u odabiru tog europskog puta i prihvaćanju reformi koje su nužne za napredovanje na tom putu. U tom izboru i u tom napretku, oni će imati partnera u Sjedinjenim Državama.

Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za Europu i Euroaziju, govorio je za Glas Amerike o najnovijoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini.

Intervju sa Glasa Amerike prenosimo u cijelosti.

Gospodine Palmer, kada smo razgovarali prošli put, prije otprilike šest mjeseci, rekli ste da je važno da se formira vlada na državnom nivou, a na tome je insistirala i međunarodna zajednica. Vlada je formirana krajem godine i Program reformi, koji je zapravo manje-više ANP, je poslan. A sada, samo nekoliko mjeseci kasnije, imamo novu veliku krizu, blokadu institucija. Kako to komentirate?

Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti da posrće iz jednog kriznog trenutka u drugi. Ono što je važno je da lideri u Bosni i Hercegovini ispune svoje obećanje građanima na svim stranama u Bosni i Hercegovini, onima koji žive u Federaciji, onima koji žive u Republici Srpskoj, da se zalažu da živote ljudi u Bosni i Hercegovini učine boljim, da država bude stabilnija, mirnija i prosperitetnija. Umjesto toga, čini se da lideri namjeravaju da zemlju guraju iz jedne u drugu krizu. Mislim da smo to vidjeli sa stavom gospodina Dodika u odnosu na Visoko sudsko i tužilačko vijeće i Ustavni sud, stvarajući krizu tamo gdje ne treba da je bude.

On je jučer rekao da će kriza u Bosni i Hercegovini nestati kada nestane Bosna i Hercegovina. Jesu li te prijetnje po vašem mišljenju stvarne?

Mislim da postoje prijetnje koje vrlo ozbiljno shvatamo. Svakako, to je prijetnja blokadom institucija na državnom nivou, prijetnja spriječavanjem funkcionalnosti bosanskohercegovačkih institucija i onemogućavanje ovim institucijama da posluže svojoj svrsi i ispune obećanje građanima Bosne i Hercegovine da će njihova vlada služiti njihovim interesima. To je prijetnja koju trebamo shvatiti veoma ozbiljno. Gospodin Dodik se i ranije ponašao na način koji je nedosljedan i nespojiv sa Dejtonskim sporazumom i on je zbog toga bio predmet američkih sankcija. Svako ko se pridruži anti-dejtonskim stavovima rizikuje da se pokrene takav odgovor Sjedinjenih Država.

A kakav bi to odgovor mogao biti? On je već pod sankcijama i radi takve stvari, kao što ste i rekli, iz godine u godinu. Prošli put kad smo razgovarali, rekli ste da se nadate da on neće zadržati takvu tvrdokornu retoriku, ali on je to učinio. Šta bi međunarodna zajednica, State Department ili vi trebali učiniti, umjesto da se samo nadate i čekate njegov naredni potez ili da ne postane još radikalniji?

Svi moramo biti jasni, međunarodna zajednica kolektivno mora jasno staviti do znanja, da je to neprihvatljivo i da mu neće biti dopušteno da opstane. Tako da bih pomislio da svi u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, koji se svrstaju uz stav koji je zauzeo gospodin Dodik, moraju razumjeti rizike koje to nosi i štetu koju nanose budućoj europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Međunarodna zajednica je potrošila milione dolara, posebno Sjedinjene Države, na reformu javnog sektora u Bosni i Hercegpovini, posebno pravosuđa, kako bi ono bilo manje zavisno od politike, ali jučer je održan sastanak srpskih predstavnika i među ljudima koji su bili tamo bio je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, što je na neki način politizacija tog tijela, koje bi trebalo biti neovisno. Je li sav taj novac uzalud trošen?

Ne, mislim da je u Bosni i Hercegovini sigurno bilo napretka. A važno je ponekad da se povučete i pogledate širu sliku. Pogledajte državu. Uvjeti u Bosni i Hercegovini sada su sigurno mnogo bolji nego što su bili prije 20, 25 godina. Dakle, mislim da smo kontinuirano zabrinuti zbog prirode pravosuđa u Bosni i Hercegovini i funkcionalnosti sudskog sistema.

I posljednje pitanje, imamo probleme u Bosni, odnose Kosovo-Srbija, probleme u Crnoj Gori, a tu su i nadolazeći izbori. Da li je sve ovo samo slučajnost? Da li je slučajnost što se sva ova radikalna retorika, svi ti problemi, na neki način dešavaju istovremeno? Koje je vaše mišljenje o tome?

Mislim da je odluka Europskog vijeća o neotvaranju pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom za neke dovela u pitanje održivost europske perspektive, europskog puta i europske budućnosti. Mislim da je veoma važno da se ta perspektiva obnovi i ojača kako bi ljudi u svim zemljama Zapadnog Balkana shvatili da postoji alternativa etničkom nacionalizmu i da je Europa ta alternativa. I da shvate da njihova budućnost, mirna, stabilna i prosperitetna budućnost za njih i njihovu djecu leži u odabiru tog europskog puta i prihvaćanju reformi koje su nužne za napredovanje na tom putu. U tom izboru i u tom napretku, oni će imati partnera u Sjedinjenim Državama.