Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će hrvatsko predsjedavanje Evropskoj uniji kroz majski samit u Zagrebu dati zemljama Zapadnog Balkana jasnu evropsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora za članstvo u EU.

Gostujući u programu televizije TV France 24, Plenković je ponovio da se očekuje predstavljanje prijedloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatan izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije, prenijela je Hina.

On je izrazio nadu da će to dovesti do “postizanja političkog rješenja” i da će “vratiti povjerenje te dvije zemlje prije zagrebačkog samita” EU i Zapadnog Balkana u maju.

Upitan hoće li poraz Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima nepovoljno uticati na njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu na sljedećim parlamentarnim izborima, Plenković je rekao da je vlada zaslužna za rast privrede i da je “učinila veliki pomak po pitanju veće solidarnosti u društvu i povećanja plata”.

“Predsjednički izbori su personalizovani izbori. Čestitamo izabranom predsjedniku i cijenimo ono što je naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović učinila zajedno s vladom na međunarodnoj sceni”, rekao je Plenković.

On je ocijenio da EU i Velika Britanija u narednih nekoliko mjeseci treba da “pokažu zrelost” i dogovore buduće odnose u ključnim oblastima do kraja 2020. godine.

“Sada nam je potrebna jasnoća, predvidivost i razumno planiranje za naše građane i naše zemlje. To je naš cilj sljedećih nekoliko mjeseci”, kazao je Plenković.

Britanci treba da izađu iz EU 31. januara, poslije čega će uslijediti pregovori dvije strane o o budućim odnosima. Zbog toga je Brexit, uz novi višegodišnji finansijski okvir i mogućnosti proširenja EU, jedan od glavnih izazova hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije.

Govoreći o novom budžetu EU, Plenković je naveo da kompromis treba da bude postignut između “razvijenijih zemalja koje su u klubu preko 60 godina, onih koje su se kasnije priključile, onih koje su prešle iz nedemokratskog sistema i ušle u EU prije 15 ili, kao Hrvatska, prije sedam godina”.

Hrvatski premijer je rekao da manje razvijene zemlje “treba postepeno da se približavaju standardu života najrazvijenijih zemalja” EU i dodao da je akcenat za period od 2021. do 2027. potrebno staviti i na klimatske promjene, bezbjednost, migracije, inovacije, obrazovanje i druga pitanja.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će hrvatsko predsjedavanje Evropskoj uniji kroz majski samit u Zagrebu dati zemljama Zapadnog Balkana jasnu evropsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora za članstvo u EU.

Gostujući u programu televizije TV France 24, Plenković je ponovio da se očekuje predstavljanje prijedloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatan izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije, prenijela je Hina.

On je izrazio nadu da će to dovesti do “postizanja političkog rješenja” i da će “vratiti povjerenje te dvije zemlje prije zagrebačkog samita” EU i Zapadnog Balkana u maju.

Upitan hoće li poraz Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima nepovoljno uticati na njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu na sljedećim parlamentarnim izborima, Plenković je rekao da je vlada zaslužna za rast privrede i da je “učinila veliki pomak po pitanju veće solidarnosti u društvu i povećanja plata”.

“Predsjednički izbori su personalizovani izbori. Čestitamo izabranom predsjedniku i cijenimo ono što je naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović učinila zajedno s vladom na međunarodnoj sceni”, rekao je Plenković.

On je ocijenio da EU i Velika Britanija u narednih nekoliko mjeseci treba da “pokažu zrelost” i dogovore buduće odnose u ključnim oblastima do kraja 2020. godine.

“Sada nam je potrebna jasnoća, predvidivost i razumno planiranje za naše građane i naše zemlje. To je naš cilj sljedećih nekoliko mjeseci”, kazao je Plenković.

Britanci treba da izađu iz EU 31. januara, poslije čega će uslijediti pregovori dvije strane o o budućim odnosima. Zbog toga je Brexit, uz novi višegodišnji finansijski okvir i mogućnosti proširenja EU, jedan od glavnih izazova hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije.

Govoreći o novom budžetu EU, Plenković je naveo da kompromis treba da bude postignut između “razvijenijih zemalja koje su u klubu preko 60 godina, onih koje su se kasnije priključile, onih koje su prešle iz nedemokratskog sistema i ušle u EU prije 15 ili, kao Hrvatska, prije sedam godina”.

Hrvatski premijer je rekao da manje razvijene zemlje “treba postepeno da se približavaju standardu života najrazvijenijih zemalja” EU i dodao da je akcenat za period od 2021. do 2027. potrebno staviti i na klimatske promjene, bezbjednost, migracije, inovacije, obrazovanje i druga pitanja.