Njemački statističari će u četvrtak objaviti da li je najveća evropska ekonomija nakon pada bruto domaćeg proizvoda od 0,1 posto “zaronila” u recesiju, a analitičari širom svijeta iščekuju taj trenutak.

Njemačkoj ekonomiji izvoz je sve veći problem, a posebno u Kinu, piše Poslovni dnevnik, prenosi Tanjug.

Kako kineska ekonomija usporava, tako je, nakon 30 godina stalnog rasta, počela slabiti potražnja za njemačkom industrijskom robom.

U trenutku pada Berlinskog zida bilateralna trgovina Njemačke i Kine bila je relativno slaba, pa je 1990. godine Kina učestovala u njemačkom izvozu sa svega 0,6 posto.

Ekonomija vrijedna 3.400 milijardi eura
Međutim, ekonomskim jačanjem azijske supersile povećavala se i vrijednost trgovine između te dvije države, pa je udio Kine u njemačkom izvozu prošle godine porastao na 7,1 posto.

Još 2016. godine Kina je smijenila SAD na poziciji najvećeg njemačkog trgovinskog partnera, a na tom je mjestu i danas.

Od finansijske krize 2008. godine njemački izvoz u Kinu nije rastao samo 2015. godine, dosegnuvši prošle godine rekordnih 93 milijardi eura.

Iako se to može smatrati simboličnim iznosom u njemačkoj ekonomiji, vrijednoj 3.400 milijardi eura, izvoz u Kinu bio je jedna od komponenata na koju je vlada u Berlinu mogla računati u izradi projekcija ekonomskog rasta.

Od Kine svi su imali koristi – velike kompanije poput Simensa, BMW-a i Volkswagena

Takvog rezultata ne bi bilo bez političkog pristupa.

Merkel: Najvažniji trgovinski partner

Kancelarka Angela Merkel odlučila je slijediti politiku svog prethodnika Gerharda Schroedera i zbog biznisa zanemariti kritike odnosa Pekinga prema ljudskim pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva.

O procvatu njemačko-kineskih odnosa dovoljno govori podatak da je u septembru Merkel po 13. put u 14 godina posjetila tu državu.

“Kina je naš najvažniji trgovinski partner, ali je trend u budućnosti teško predvidjeti”, rekao je za Reuters Axel Mattern, član uprave Luke Hamburg, gdje je usporavanje izvoza najvidljivije.

Podaci kineske carine pokazuju da je uvoz iz Njemačke u augustu pao 3,6 posto na godišnjem nivou, a u septembru 9,2 posto.

U devet mjeseci Kina je uvezla dva posto manje njemačke robe nego u istom razdoblju prošle godine.

Slabiju kinesku potražnju kao uzrok manjoj industrijskoj proizvodnji prepoznao je i Međunarodni monetarni fond, srezavši prognoze rasta njemačkog BDP-a na 0,5 posto u ovoj i 1,2 posto u idućoj godini.

‘Hlađenje kineske ekonomije’

Udruženje njemačkih komora trgovine i industrije (DIHK) ukazalo je na američko-kineski trgovinski rat i hlađenje kineske ekonomije kao razloge zbog kojih će njemački izvoz iduće godine pasti, prvi put od finansijske krize.

Neke kompanije utjecaj već osjećaju.

Tako je, naprimjer, bavarska porodična firma Brose Group, proizvođač automobilskih dijelova, okrivila slabiju kinesku potražnju kao razlog prošlomjesečnog otpuštanja 2.000 radnika.

Njemački statističari će u četvrtak objaviti da li je najveća evropska ekonomija nakon pada bruto domaćeg proizvoda od 0,1 posto “zaronila” u recesiju, a analitičari širom svijeta iščekuju taj trenutak.

Njemačkoj ekonomiji izvoz je sve veći problem, a posebno u Kinu, piše Poslovni dnevnik, prenosi Tanjug.

Kako kineska ekonomija usporava, tako je, nakon 30 godina stalnog rasta, počela slabiti potražnja za njemačkom industrijskom robom.

U trenutku pada Berlinskog zida bilateralna trgovina Njemačke i Kine bila je relativno slaba, pa je 1990. godine Kina učestovala u njemačkom izvozu sa svega 0,6 posto.

Ekonomija vrijedna 3.400 milijardi eura
Međutim, ekonomskim jačanjem azijske supersile povećavala se i vrijednost trgovine između te dvije države, pa je udio Kine u njemačkom izvozu prošle godine porastao na 7,1 posto.

Još 2016. godine Kina je smijenila SAD na poziciji najvećeg njemačkog trgovinskog partnera, a na tom je mjestu i danas.

Od finansijske krize 2008. godine njemački izvoz u Kinu nije rastao samo 2015. godine, dosegnuvši prošle godine rekordnih 93 milijardi eura.

Iako se to može smatrati simboličnim iznosom u njemačkoj ekonomiji, vrijednoj 3.400 milijardi eura, izvoz u Kinu bio je jedna od komponenata na koju je vlada u Berlinu mogla računati u izradi projekcija ekonomskog rasta.

Od Kine svi su imali koristi – velike kompanije poput Simensa, BMW-a i Volkswagena

Takvog rezultata ne bi bilo bez političkog pristupa.

Merkel: Najvažniji trgovinski partner

Kancelarka Angela Merkel odlučila je slijediti politiku svog prethodnika Gerharda Schroedera i zbog biznisa zanemariti kritike odnosa Pekinga prema ljudskim pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva.

O procvatu njemačko-kineskih odnosa dovoljno govori podatak da je u septembru Merkel po 13. put u 14 godina posjetila tu državu.

“Kina je naš najvažniji trgovinski partner, ali je trend u budućnosti teško predvidjeti”, rekao je za Reuters Axel Mattern, član uprave Luke Hamburg, gdje je usporavanje izvoza najvidljivije.

Podaci kineske carine pokazuju da je uvoz iz Njemačke u augustu pao 3,6 posto na godišnjem nivou, a u septembru 9,2 posto.

U devet mjeseci Kina je uvezla dva posto manje njemačke robe nego u istom razdoblju prošle godine.

Slabiju kinesku potražnju kao uzrok manjoj industrijskoj proizvodnji prepoznao je i Međunarodni monetarni fond, srezavši prognoze rasta njemačkog BDP-a na 0,5 posto u ovoj i 1,2 posto u idućoj godini.

‘Hlađenje kineske ekonomije’

Udruženje njemačkih komora trgovine i industrije (DIHK) ukazalo je na američko-kineski trgovinski rat i hlađenje kineske ekonomije kao razloge zbog kojih će njemački izvoz iduće godine pasti, prvi put od finansijske krize.

Neke kompanije utjecaj već osjećaju.

Tako je, naprimjer, bavarska porodična firma Brose Group, proizvođač automobilskih dijelova, okrivila slabiju kinesku potražnju kao razlog prošlomjesečnog otpuštanja 2.000 radnika.