Različita istraživanja pokazala su da je nedostatak kisika u organizmu najčešći uzročnik različitih oboljenja, stalnog osjećaja umora i nedostatka koncentracije.

Kisik je važan za svaku ćeliju u vašem tijelu. Bez toga vaše ćelije ne mogu stvarati energiju, a njihov metabolizam je manje efikasan. Uz manjak kisika u mišićima se stvara puno mliječne kiseline koja uzrokoju grčeve i smanjuje efikasnost.

Najčešći simptomi manjka kisika su umor, slabost, bolovi u mišićima, lupanje srca, slabljenje pamćenja i koncentracije, bljedilo i vrtoglavica. Većina navedenih simptoma spomenutih povezana je i s hroničnim infekcijama, srčanim bolestima, bolestima disajnih puteva i depresijom.

Davne 1931. naučnik Oto Hajnrik Varburg (1883.-1970.) otkrio da je rak između ostalog rezultat anti-fiziološkog načina života.

Anti-fiziološkim načinom ishrane (pretežno nezdravom hranom koja zakiseljuje ljudski organizam) i fizičkom neaktivnošću tjelo stvara kiselu sredinu slabo snabdevenu kiseonikom. Ćelijska kiselost istiskuje kiseonik, a nedostatak kiseonika u ćelijama stvara kiselu sredinu. Dr. Oto je za ovo istraživanje primio je Nobelovu nagradu.

Posebna važnost kisika ogleda se u obnavljanju vitalnih funkcija organizma. Pisustvo kisika pomaže u održanju zdravlja, liječenju bolesti, zacjeljivanju rana i ispravljanju posljedica starenja. Moguće je na razne načine povećati prisustvo kisika u čovjekovom organizmu i tako pospješiti njegove pozitivne efekte na zdravlje i izgled. Ovo su neki savjeti:

1. Svježi zrak u svim prostorima u kojima boravite sigurno će povećati razinu kisika u vašem tijelu.
2. Boravak u prirodi i redovne šetnje
3. Poboljšanjem tehnike disanja punih udahom, koristeći abdomen (trbuh) također će povećati razinu kisika u tijelu.
4. Vježbanjem i fizičkom aktivnosti podižemo rad srca i povećavamo kapacitet izmjene plinova u plućima
5. Uzimanje antioksidansa s hranom omogućujemo tijelu da bolje koristi kisik za procese u kojima je on neophodan.

Različita istraživanja pokazala su da je nedostatak kisika u organizmu najčešći uzročnik različitih oboljenja, stalnog osjećaja umora i nedostatka koncentracije.

Kisik je važan za svaku ćeliju u vašem tijelu. Bez toga vaše ćelije ne mogu stvarati energiju, a njihov metabolizam je manje efikasan. Uz manjak kisika u mišićima se stvara puno mliječne kiseline koja uzrokoju grčeve i smanjuje efikasnost.

Najčešći simptomi manjka kisika su umor, slabost, bolovi u mišićima, lupanje srca, slabljenje pamćenja i koncentracije, bljedilo i vrtoglavica. Većina navedenih simptoma spomenutih povezana je i s hroničnim infekcijama, srčanim bolestima, bolestima disajnih puteva i depresijom.

Davne 1931. naučnik Oto Hajnrik Varburg (1883.-1970.) otkrio da je rak između ostalog rezultat anti-fiziološkog načina života.

Anti-fiziološkim načinom ishrane (pretežno nezdravom hranom koja zakiseljuje ljudski organizam) i fizičkom neaktivnošću tjelo stvara kiselu sredinu slabo snabdevenu kiseonikom. Ćelijska kiselost istiskuje kiseonik, a nedostatak kiseonika u ćelijama stvara kiselu sredinu. Dr. Oto je za ovo istraživanje primio je Nobelovu nagradu.

Posebna važnost kisika ogleda se u obnavljanju vitalnih funkcija organizma. Pisustvo kisika pomaže u održanju zdravlja, liječenju bolesti, zacjeljivanju rana i ispravljanju posljedica starenja. Moguće je na razne načine povećati prisustvo kisika u čovjekovom organizmu i tako pospješiti njegove pozitivne efekte na zdravlje i izgled. Ovo su neki savjeti:

1. Svježi zrak u svim prostorima u kojima boravite sigurno će povećati razinu kisika u vašem tijelu.
2. Boravak u prirodi i redovne šetnje
3. Poboljšanjem tehnike disanja punih udahom, koristeći abdomen (trbuh) također će povećati razinu kisika u tijelu.
4. Vježbanjem i fizičkom aktivnosti podižemo rad srca i povećavamo kapacitet izmjene plinova u plućima
5. Uzimanje antioksidansa s hranom omogućujemo tijelu da bolje koristi kisik za procese u kojima je on neophodan.