Ustavni sud Bosne i Hercegovine na jednoj od narednih sjednica razmatraće apelaciju vojnikinje Oružanih snaga BiH kojoj je zabranjeno da nosi hidžab, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovom sudu.

Disciplinski postupak, suspenzija, premještaj. Sve je to 11 godina pratilo slučaj vojnikinje Emele Mujanović koja je dala otkaz sredinom maja ove godine u Oružanim snagama BiH nakon što joj je zabranjeno da nosi hidžab. Vojnu službu je zamijenila kancelarijom.

Hidžab, veo ili marama koju nose neke žene islamske vjeroispovijesti i koji ne predviđa pokrivanje ruku i lica, zabranjen je prema Pravilniku o uniformama Oružanih snaga BiH. Pored nošenja hidžaba, pravilnikom je zabranjeno i isticanje drugih vjerskih obilježja.

Emela je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog onemogućavanja nošenja hidžaba podnijela još sredinom maja 2021. godine.

Iz Ustavnog suda BiH su za RSE rekli kako postoji mogućnost da bude razmatrana na nekoj od narednih sjednica, a prva naredna je zakazana za 11. juli.

Pravilnik koji je usvojen prije sedam godina već je bio predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH koji je u januaru ove godine presudio da se njime ne krši Ustav BiH. Zahtjev za ocjenu ustavnosti Pravilnika u cjelini je podnio tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović.

Na konkursu za posao ‘bila odlična’

Emela Mujanović u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine počela je raditi 2008. godine, i to u kasarni u Zenici, gradu u središnjoj Bosni i Hercegovini. Nakon toga je otišla na školovanje u Grčku, gdje je bila do 2011. godine, kada je odlučila da “se pokrije”, odnosno stavi hidžab.

Prema dostupnim podacima, oko 270 žena u Oružanim snagama izjašnjavaju se kao Bošnjakinje. Nema zvaničnih podataka koliko njih je izrazilo želju da nosi hidžab.

Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt sa ženom koja nosi hidžab, a koja je dva puta aplicirala na konkursu za Oružane snage Bosne i Hercegovine. To je bilo u periodu od 2017. do 2018. godine.

Prvi put je kako je rekla za RSE, aplicirala za vojnika u Dubravama kod Tuzle, a drugi put za oficira u Banja Luci.

“Ja sam prošla, javili su mi da je ostao samo još intervju koji nije nosio ništa bodova. Rekli su nam kad nas otprilike trebaju zvati. Međutim mene niko više nikad nije ni nazvao”, kaže ona (ime i prezime poznato redakciji RSE).

Nakon toga, otišla je u kasarnu i dobila odgovor.

“Izašla je jedna fina žena, prvo mi je indirektno okolišala, da bi na kraju rekla ‘znaš šta sine, nisu te primili zbog marame, ti si imala super rezultate’. Ja sam rekla, ljudski bi bilo da mi je bilo ko javio da se ne nadam, na šta je žena odgovorila ‘to ti niko i neće, a i ne smije reći'”, pojašnjava ona.

Nakon toga, više nije aplicirala u Oružanim snagama BiH.

Zaustavljena inicijativa u parlamentu

Parlament Bosne i Hercegovine i Hercegovinu je 20. juna trebao razmatrati inicijativu zastupnice Sabine Ćudić o izmjeni pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, a koji se odnosi na zabranu nošenja hidžaba.

Međutim, ova tačka je skinuta sa dnevnog reda. Kao obrazloženje je navedeno da državna Komisija za ljudska prava nije se o tome očitovala. Prethodno, Komisija za odbranu i sigurnost BiH je dala negativno mišljenje na ovu inicijativu.

Ćudić smatra da se pravi “nejednak tretman između žena i muškaraca u vezi izražavanja vjerskih sloboda”. Kako kaže za RSE, radi se “o manifestaciji diskriminacije”.

“Brada kao vjerski simbol je dozvoljena u Oružanim snagama BIH, a marama nije i tu je jasno da se radi o nejednakom tretmanu žena i muškaraca. Ovdje se ne radi samo o vjerskim pravima, pravima prakticiranja vjerskih sloboda, ovdje se radi o pitanju diskriminacije žena u OS BiH kojih je, ionako, malo”, kaže Ćudić za RSE, dodajući da je inicijativu podnijela nakon što je vojnikinja Emela Mujanović dala otkaz.

Šta kaže Zakon o Oružanim snagama BiH?

Dok je Pravilnikom o uniformama Oružanih snaga zabranjeno nošenje i isticanje vjerskih obilježja uz uniformu, član 29. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH propisuje da se “dozvoljava vjersko izražavanje i to u skladu sa individualnim pravima i opredjeljenjima pripadnika Oružanih snaga BiH”.

U Zakonu je navedeno i da vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi ostvarivanja vjerskih sloboda.

Na osnovu tog zakona, Ustavni sud BiH je utvrdio povredu prava na slobodu vjere muškaraca koji su tražili da nose bradu iz vjerskih razloga u OS BiH. I ovu apelaciju podnio je 2001. godine tadašnji predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović.

Advokat Emele Mujanović za RSE kaže da je njen pravni tim nadležnim institucijama predlagao rješenja da se naprave jedna ili dvije uniforme i vrsta potkape od tankog materijala, koja bi se koristila u ljetnjim mjesecima, a koja bi bila iste boje kao i uniforma.

Inače, zimska uniforma prema tom pravilniku podrazumijeva nošenje zimske potkape, dok ljetna to ne podrazumijeva.

“Mi smatramo da taj pravilnik nije u skladu sa Zakonom, da njega treba izmijeniti i uskladiti ga i sa zakonom o OS BiH i sa Ustavom BiH, i Evropskom konvencijom”, kaže za RSE advokat Emir Kovačević.

Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 9. predviđa da svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. To pravo uključuje slobodu promjene vjere i slobodu čovjeka da javno ili privatno ispoljava vjeru molitvom, običajima i obredom.

Gdje je još zabranjeno raditi sa hidžabom u BiH?

Osim zabrane nošenja hidžaba u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, i žena sa hidžabom ne može biti sutkinja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Ovo proizilazi iz odredbe o zabrani isticanja vjerskih obilježja u novom nacrtu Zakona o sudovima u BiH.

Ranije je za RSE ovo potvrdio ministar pravde BiH Davor Bunoza, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Nekoliko puta je do sada nacrt zakona o sudu BiH vraćan na doradu zbog sugestija koje su se odnosile na ovu odredbu.

Međutim, kako RSE saznaje u Ministarstvu pravde BiH, zakon je dorađen i trenutno je u ovom ministarstvu.

Za RSE su iz ministarstva rekli da će nacrt biti predložen Vijeću ministara onda kad “bude postignut politički dogovor za njegovo usvajanje”.

Ovaj nacrt zakon dio je koalicijskog dogovora partnera u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Članice vladajuće koalicije čine, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ), Naša stranka, te Narod i Pravda.

Još 2015. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine analiziralo je ovo pitanje i donijelo zaključak kako je potrebno rukovodiocima pravosudnih institucija skrenuti pažnju na zabranu ispoljavanja bilo kakve vjerske pripadnosti u pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Iz VSTV-a je tada obrazloženo da su tražili provođenje entitetskih zakona o sudovima kojima se uposlenicima sudova zabranjuje ispoljavanje vjerske pripadnosti za vrijeme obavljanja službene dužnosti.

Tada su uslijedile reakcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i nevladinih organizacija kojima je upozoreno da je VSTV-ov zaključak u suprotnosti s međunarodnim i ustavnim garancijama prava na slobodu vjere.

Početkom februara 2016. godine bili su održani i protesti u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova u kojima su građani tražili ukidanje takve odluke.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na jednoj od narednih sjednica razmatraće apelaciju vojnikinje Oružanih snaga BiH kojoj je zabranjeno da nosi hidžab, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovom sudu.

Disciplinski postupak, suspenzija, premještaj. Sve je to 11 godina pratilo slučaj vojnikinje Emele Mujanović koja je dala otkaz sredinom maja ove godine u Oružanim snagama BiH nakon što joj je zabranjeno da nosi hidžab. Vojnu službu je zamijenila kancelarijom.

Hidžab, veo ili marama koju nose neke žene islamske vjeroispovijesti i koji ne predviđa pokrivanje ruku i lica, zabranjen je prema Pravilniku o uniformama Oružanih snaga BiH. Pored nošenja hidžaba, pravilnikom je zabranjeno i isticanje drugih vjerskih obilježja.

Emela je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog onemogućavanja nošenja hidžaba podnijela još sredinom maja 2021. godine.

Iz Ustavnog suda BiH su za RSE rekli kako postoji mogućnost da bude razmatrana na nekoj od narednih sjednica, a prva naredna je zakazana za 11. juli.

Pravilnik koji je usvojen prije sedam godina već je bio predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH koji je u januaru ove godine presudio da se njime ne krši Ustav BiH. Zahtjev za ocjenu ustavnosti Pravilnika u cjelini je podnio tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović.

Na konkursu za posao ‘bila odlična’

Emela Mujanović u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine počela je raditi 2008. godine, i to u kasarni u Zenici, gradu u središnjoj Bosni i Hercegovini. Nakon toga je otišla na školovanje u Grčku, gdje je bila do 2011. godine, kada je odlučila da “se pokrije”, odnosno stavi hidžab.

Prema dostupnim podacima, oko 270 žena u Oružanim snagama izjašnjavaju se kao Bošnjakinje. Nema zvaničnih podataka koliko njih je izrazilo želju da nosi hidžab.

Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt sa ženom koja nosi hidžab, a koja je dva puta aplicirala na konkursu za Oružane snage Bosne i Hercegovine. To je bilo u periodu od 2017. do 2018. godine.

Prvi put je kako je rekla za RSE, aplicirala za vojnika u Dubravama kod Tuzle, a drugi put za oficira u Banja Luci.

“Ja sam prošla, javili su mi da je ostao samo još intervju koji nije nosio ništa bodova. Rekli su nam kad nas otprilike trebaju zvati. Međutim mene niko više nikad nije ni nazvao”, kaže ona (ime i prezime poznato redakciji RSE).

Nakon toga, otišla je u kasarnu i dobila odgovor.

“Izašla je jedna fina žena, prvo mi je indirektno okolišala, da bi na kraju rekla ‘znaš šta sine, nisu te primili zbog marame, ti si imala super rezultate’. Ja sam rekla, ljudski bi bilo da mi je bilo ko javio da se ne nadam, na šta je žena odgovorila ‘to ti niko i neće, a i ne smije reći'”, pojašnjava ona.

Nakon toga, više nije aplicirala u Oružanim snagama BiH.

Zaustavljena inicijativa u parlamentu

Parlament Bosne i Hercegovine i Hercegovinu je 20. juna trebao razmatrati inicijativu zastupnice Sabine Ćudić o izmjeni pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, a koji se odnosi na zabranu nošenja hidžaba.

Međutim, ova tačka je skinuta sa dnevnog reda. Kao obrazloženje je navedeno da državna Komisija za ljudska prava nije se o tome očitovala. Prethodno, Komisija za odbranu i sigurnost BiH je dala negativno mišljenje na ovu inicijativu.

Ćudić smatra da se pravi “nejednak tretman između žena i muškaraca u vezi izražavanja vjerskih sloboda”. Kako kaže za RSE, radi se “o manifestaciji diskriminacije”.

“Brada kao vjerski simbol je dozvoljena u Oružanim snagama BIH, a marama nije i tu je jasno da se radi o nejednakom tretmanu žena i muškaraca. Ovdje se ne radi samo o vjerskim pravima, pravima prakticiranja vjerskih sloboda, ovdje se radi o pitanju diskriminacije žena u OS BiH kojih je, ionako, malo”, kaže Ćudić za RSE, dodajući da je inicijativu podnijela nakon što je vojnikinja Emela Mujanović dala otkaz.

Šta kaže Zakon o Oružanim snagama BiH?

Dok je Pravilnikom o uniformama Oružanih snaga zabranjeno nošenje i isticanje vjerskih obilježja uz uniformu, član 29. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH propisuje da se “dozvoljava vjersko izražavanje i to u skladu sa individualnim pravima i opredjeljenjima pripadnika Oružanih snaga BiH”.

U Zakonu je navedeno i da vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi ostvarivanja vjerskih sloboda.

Na osnovu tog zakona, Ustavni sud BiH je utvrdio povredu prava na slobodu vjere muškaraca koji su tražili da nose bradu iz vjerskih razloga u OS BiH. I ovu apelaciju podnio je 2001. godine tadašnji predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović.

Advokat Emele Mujanović za RSE kaže da je njen pravni tim nadležnim institucijama predlagao rješenja da se naprave jedna ili dvije uniforme i vrsta potkape od tankog materijala, koja bi se koristila u ljetnjim mjesecima, a koja bi bila iste boje kao i uniforma.

Inače, zimska uniforma prema tom pravilniku podrazumijeva nošenje zimske potkape, dok ljetna to ne podrazumijeva.

“Mi smatramo da taj pravilnik nije u skladu sa Zakonom, da njega treba izmijeniti i uskladiti ga i sa zakonom o OS BiH i sa Ustavom BiH, i Evropskom konvencijom”, kaže za RSE advokat Emir Kovačević.

Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 9. predviđa da svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. To pravo uključuje slobodu promjene vjere i slobodu čovjeka da javno ili privatno ispoljava vjeru molitvom, običajima i obredom.

Gdje je još zabranjeno raditi sa hidžabom u BiH?

Osim zabrane nošenja hidžaba u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, i žena sa hidžabom ne može biti sutkinja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Ovo proizilazi iz odredbe o zabrani isticanja vjerskih obilježja u novom nacrtu Zakona o sudovima u BiH.

Ranije je za RSE ovo potvrdio ministar pravde BiH Davor Bunoza, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Nekoliko puta je do sada nacrt zakona o sudu BiH vraćan na doradu zbog sugestija koje su se odnosile na ovu odredbu.

Međutim, kako RSE saznaje u Ministarstvu pravde BiH, zakon je dorađen i trenutno je u ovom ministarstvu.

Za RSE su iz ministarstva rekli da će nacrt biti predložen Vijeću ministara onda kad “bude postignut politički dogovor za njegovo usvajanje”.

Ovaj nacrt zakon dio je koalicijskog dogovora partnera u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Članice vladajuće koalicije čine, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ), Naša stranka, te Narod i Pravda.

Još 2015. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine analiziralo je ovo pitanje i donijelo zaključak kako je potrebno rukovodiocima pravosudnih institucija skrenuti pažnju na zabranu ispoljavanja bilo kakve vjerske pripadnosti u pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Iz VSTV-a je tada obrazloženo da su tražili provođenje entitetskih zakona o sudovima kojima se uposlenicima sudova zabranjuje ispoljavanje vjerske pripadnosti za vrijeme obavljanja službene dužnosti.

Tada su uslijedile reakcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i nevladinih organizacija kojima je upozoreno da je VSTV-ov zaključak u suprotnosti s međunarodnim i ustavnim garancijama prava na slobodu vjere.

Početkom februara 2016. godine bili su održani i protesti u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova u kojima su građani tražili ukidanje takve odluke.